POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI

logo novi


POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI



logo novi

POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI

Zastarelo
Čitaj mi

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić je danas u Boljevcu učestvovao u radu okruglog stola - seminara na temu slobode pristupa informacijama. Skup je bio namenjen edukaciji novinara i predstavnika medija i civilnog društva na lokalnom nivou a organizovan je u saradnji sa Beogradskim centrom za ljudska prava. Poverenik je u obraćanju učesnicima naglasio da su ideje otvorenog društva i kontrolisane vlasti integralne i da je za dalju demokratizaciju veoma bitno da se one ostvaruju na svim nivoima. Naglašavajući da u radu vlasti na lokalnom nivou postoje brojne teme koje izmiču pažnji velikih medija i najšire javnosti a koje imaju veliki značaj za građane lokalnih sredina Poverenik je ocenio da javnosti nedopustivo često nedostaju dokumentovane informacije o tim temama i da se pokušaji da se do njih dođe jednako često suočavaju sa različitim otporima.

Poverenik Rodoljub Šabić je pored ostalog rekao:

„Činjenicu da građani, novinari i predstavnici medija i civilnog društva nisu u dovoljnoj meri upoznati sa sadržinom prava na slobodan pristup informacijama koje im jemče Ustav i Zakon o slobodnom pristupu informacijama često „koriste“ oni koji raspolažu informacijama od javnog značaja da bi otežali pristup istim informacijama, odnosno da bi ih uskratili javnosti. Tipičan, veoma čest oblik ograničavanja prava javnosti da zna je traženje od podnosilaca zahteva za pristup informacijama da objašnjavaju odnosno dokazuju razloge ili „opravdan interes“ za to.

Takvo traženje, bez obzira da li je posledica nepoznavanja zakona ili nečeg drugog, u svakom slučaju predstavlja nezakonito ograničavanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Građani, novinari i drugi kada traže informacije od javnog značaja nemaju nikakvu obavezu da dokazuju da za takav zahtev imaju ma kakav poseban interes niti su dužni da bilo kome objašnjavaju razloge ili motive zbog kojih informaciju traže.

Stav da se od podnosilaca zahteva za pristup informacijama ne može i ne sme tražiti da obrazlažu svoje interese odnosno razloge, razume se, nije apstraktno lično mišljenje poverenika za informacije već nešto što proizlazi iz odredbi čl.4 i čl.15.st.4. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje to izričito predviđaju. Inače ovakva rešenja iz našeg zakona sasvim su u skladu sa standardima sadržanim u relevantnim međunarodnim dokumentima kojima se ova pitanja uređuju, uključujući naravno i čuvenu Preporuku R (2002)2 Komiteta ministara SE državama članicama, o uvidu u službene dokumente.“

 


Zbirni mesečni statistički podaci
na dan 29.2.2024.

U PROCEDURI: 13.491
OBRAĐENO: 151.189

Opširnije...