POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI

logo novi


POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI



logo novi

POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI
Čitaj mi

Da li građanin kao tražilac informacije, nezavisno od toga da li se koristio pravom žalbe Povereniku, može podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaj iz člana 46. st.1. tač.6. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja protiv ovlašćenog lica u organu vlasti koje ne postupi u skladu sa odredbama čl. 38. st.2. tač.1. ovog zakona, koji je osnov za pokretanje prekršajnog postupka i da li je Poverenik nadležan za vođenje prekršajnog postupka (jun 2007)?

Odgovor:

Pitanje zapravo predstavlja zahtev za mišljenje u vezi primene odredaba o pokretanju i vođenju prekršajnog postupka, što je predmet regulisanja Zakona o prekršajima. Organ nadležan za davanje mišljenja u vezi primene Zakona o prekršajima je Ministarstvo pravde, u čijem delokrugu su poslovi državne uprave koji se odnose na zakonodavstvo o prekršajima, organizaciju i rad organa za prekršaje, u skladu sa čl.7. Zakona o ministarstvima („Sl. glasnik RS" br. 43/2007).

Imajući u vidu da se pitanje tiče i primene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ("Sl.glasnik RS" br.120/04 i 54/07), odnosno ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, Poverenik je, kao organ za ostvarivanje ovog prava, tražiocu dostavio svoje mišljenje da:

Tražilac informacija kome je suprotno odredbama ovog zakona, uskraćen odgovor o posedovanju tražene informacije od javnog značaja, pravo na uvid ili na kopiju traženog dokumenta, može u svojstvu oštećenog, na osnovu Zakona o prekršajima podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog lica u organu vlasti, za prekršaj iz člana 38. st.2. tač.1. u vezi sa čl. 16, kažnjiv po članu 46. tač.6. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Zahtev se podnosi organu stvarno i mesno nadležnom za vođenje prekršajnog postupka, u skladu sa propisima kojima se uređuje organizacija i rad organa za prekršaje.

Osnov za pokretanje prekršajnog postupka od strane oštećenog sadržan je u članu 154.st.2. i članu 155. st.1. Zakona o prekršajima („Sl.glasnik RS" br.101/2005), koji je stupio na snagu u 2005.godini, i koji prema odredbi čl. 308. treba da se primenjuje od 1. januara 2007.godine. Po saznanju Poverenika, primena ovog zakona je odložena, pa organi za prekršaje primenjuju Zakon o prekršajima („Sl. glasnik SRS" br.44/89 i „Sl. glasnik RS" br. 21/90,11/92, 6/93, 28/94, 16/97, 37/97, 36/98, 44/98, 62/01, 65/01 i 55/04). Ovlašćujuće odredbe za podnošenje zahteva od strane oštećenog u ovom zakonu sadržane su u članu 72. st.1. i članu 176. st.1. Organ za vođenje prekršajnog postupka prema čl. 84. ovog zakona, u prvom stepenu je opštinski sudija za prekršaje, a u drugom veće za prekršaje.Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka tražilac informacije može podneti nezavisno od toga da li je povodom zahteva za pristup informacijama izjavio žalbu Povereniku.

Prema tome, Poverenik nema ovlašćenje niti odlučuje po žalbama na odluke prvostepenih organa za prekršaje u prekršajnom postupku. Poverenik odlučuje po žalbi u upravnom postupku kada je povređeno pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja.