POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI

logo novi


POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA
I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI



logo novi

POVERENIK
ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA I ZAŠTITU PODATAKA O LIČNOSTI

Čitaj mi

Iz Istorijskog muzeja Srbije je od Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti zatraženo mišljenje da li Upravni odbor (UO) Muzeja, u vezi sa javnim konkursom za izbor direktora Muzeja, može da donese odluku da se dokazi kandidata o ispunjenosti uslova konkursa mogu skenirati i postaviti na zvaničnoj internet stranici Muzeja, objaviti na oglasnoj tabli i dostaviti članovima UO i NO.

U zahtevu se naglašava da se radi o kompletnoj konkursnoj dokumentaciji, uključujući onu koja sadrži lične podatke iz lične karte, diplome, uverenja o državljanstvu, o ne/osuđivanosti i sl. te da bi njihovo objavljivanje usledilo po dobijanju pozitivnog mišljenja Poverenika.

U odgovoru Poverenika se navodi sledeće:

Sa stanovišta nadležnosti utvrđenih Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti nema ovlašćenje da organu javne vlasti daje odobrenje za objavljivanje određenih dokumenata koji sadrže i podatke o ličnosti, pa stoga ni da utiče na donošenje odluka Upravnog odbora Muzeja.

Ipak, ceneći nastojanje Muzeja kao i resornog ministarstva da se postupak izbora direktora ustanova kulture učine transparentnim u okvirima zakonskih rešenja, Poverenik smatra potrebnim da ukaže na načelne stavove koji proističu iz napred navedenih zakona, a koje je Muzej u obavezi da poštuje kako predmetno objavljivanje informacija odnosno dokumentacije ne bi bilo na štetu ni jednog ni drugog prava ustanovljenog ovim zakonima.

Sa stanovišta Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Sl. glasnik RS" br. 120/04, 54/07, 104/09 i 36/10), nesporno je da informacije kojima Muzej kao organ javne vlasti raspolaže u vezi sa sprovođenjem konkursa, imaju karakter informacija od javnog značaja, u smislu člana 2. Zakona.

Imajući u vidu da konkursna dokumentacija sadrži i podatke o ličnosti u smislu čl. 3. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS" br.97/08, 104/09 -dr.zakon, 68/12-odluka US, 107/2012) i da objavljivanje podataka predstavlja radnju obrade podataka koja podleže primeni ovog ovog zakona, to Muzej pri donošenju odluke da li i koje informacije iz konkursne dokumentacije može da objavi, treba da ima u vidu sledeće:

Budući da je reč o javnom konkursu za funkciju rukovodioca organa javne vlasti, nesporno je da to pojačava interes javnosti da zna u pogledu onih informacija koje su od značaja za donošenje odluke o izboru kandidata, odnosno onih koje su od značaja za samo vršenje funkcije. U tom smislu, sa stanovišta čl. 14. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, bilo bi npr. opravdano objavljivanje imena kandidata među kojima se vrši izbor, predloga programa rada kandidata, njihove radne biografije, odnosno stučne reference, dakle onih informacija koje doprinose učešću javnosti u donošenju odluka organa vlasti i njihovoj oceni. Polazeći od toga da se radi o prijavljenim kandidatima za nosice javne funkcije, izvesno je da njihova očekivanja u pogledu zaštite privatnosti ne mogu biti na onom nivou na kome bi npr. bila očekivanja kandidata na konkursu za posao „običnog" državnog službenika ili za posao van organa javne vlasti.

Generalno objavljivanje drugih dokumenata svih kandidata tj. onih dokumenata koji sadrže podatke o ličnosti, poput fotokopije lične karte, izvoda iz knjige rođenih, uverenja o zdravstvenom stanju, uverenja o istrazi i ne/osuđivanosti i sl., bez unapred pribavljene izričite saglasnosti kandidata i bez ozbiljnog povoda za to, bilo bi problematično sa stanovišta osnovanosti obrade i načela prekomernosti, a time suprotno članu 8. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Takva dokumentacija, odnosno informacije sadržane u njoj bi mogle biti učinjene dostupnim javnosti po podnetom zahtevu za slobodan pristup informacijama samo izuzetno ukoliko bi se u konkretnoj situaciji dokazalo da postoji izuzetno jak interes javnosti da se one objave, kada interes prava javnosti da zna preteže u odnosu na zaštitu prava na privatnost, odnosno prava na zaštitu podataka o ličnosti kao elementa prava na privatnost. To podrazumeva neku od situacija propisanu članom 14. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, npr. da je sam kandidat svojim izjavama doprineo objavljivanju takvih informacija ili da postoji ozbiljna sumnja u pogledu ispravnosti odluke organa u pogledu ispunjenosti nekog od predviđenih uslova konkursa kod određenog kandidata i sl.

U pogledu objavljivanja samih odluka Muzeja ili drugog organa vlasti donetih povodom sprovođenja konkursa, teško da bi bilo moguće dokazati odsustvo opravdanog interesa javnosti da zna, odnosno postojanje nekakvog drugog pretežnijeg interesa kao mogućeg razloga ograničenja ovog prava, kod činjenice da se radi o informacijama iz kojih se utvrđuje da li je organ poštovao proceduru i uslove konkursa prilikom izbora direktora, s tim što se i kod objavljivanja tih dokumenata mora voditi računa da se prethodno zaštite i učine nedostupnim za javnost oni lični podaci koji zadiru u privatnost i koji nisu važni za vršenje funkcije, poput adresnih podataka, jedinstvenog matičnog broja i sl.

Postupanje sa dokumentacijom kandidata u procesu donošenja odluke po konkursu nužno zahteva primenu mera zaštite, uskladu sa čl. 47. Zakona o zaštiti podataka oličnosti.

Broj: 011-00-691/2013-02 od 5.11.2013.